Put ka Psihologiji: Vodič za Studente i Rešenja za Zapošljavanje
Sveobuhvatan vodič za upis i studije psihologije u Srbiji. Saveti za prijemni, izbor smera, perspektive zapošljavanja i različiti profesionalni putevi za psihologe.
Odlučiti se za studije psihologije često je rezultat dublje želje da se razume ljudski um i pruži pomoć. Međutim, put od prijemnog ispita do uspešne karijere može izgledati kao prava misterija. Ovaj članak će vam pomoći da se opustite i sagledate sve aspekte ovog izazovnog, ali ispunjavajućeg puta. Na mnogo će biti važnije da ste odmorni i spremni za učenje, nego da ste savršeni. Pored znanja, tu je i sistem eliminacije, prisećanja, odabira odgovora čistom logikom, ali i doza sreće. Budite u toku sa aktuelnim temama, ali bez velike presije. Želimo vam puno sreće.
Prijemni ispit: Kako se pripremiti i savladati tremu
Prijemni ispit na filozofskim fakultetima obično se sastoji iz dva dela: testa znanja iz psihologije i testa opšte informisanosti. Za mnoge, upravo ovaj drugi deo predstavlja najveći izazov. Kako se pripremiti? Ključ je u ravnomernoj pripremi. Za deo iz psihologije, pažljivo proučite predviđenu literaturu (npr. "Uvod u psihologiju"). Ne preskačite fusnote ni detalje - upravo na sitnicama mnogi padnu. Vežbajte stare testove kako biste se upoznali sa formatom i vrstama pitanja.
Test opšte informisanosti zahteva širok kulturni horizont. Poredite vesti, čitajte književne i umetničke časopise, budite u toku sa značajnim događajima iz sveta politike, nauke i sporta. Nemojte pokušavati da "nagrnete" gradivo mesec dana pre ispita. Dugoročno gledano, kontinuirano interesovanje za svet oko sebe je najbolja priprema. I na samom prijemnom, pokušajte da budete opušteni. Nervoza i pritisak mogu biti veliki neprijatelji. Ako ste veliki tremaroš, priznajte to sebi i fokusirajte se na ono što znate. Sistem eliminacije nepoznatih odgovora i logičko zaključivanje mogu vas odvesti daleko.
Osnovne ili master studije? Pravac nakon drugog fakulteta
Jedno od čestih pitanja je da li osoba sa završenim osnovnim studijama na drugom fakultetu (npr. pedagogije, ekonomije) može upisati osnovne studije psihologije bez prijemnog. Uglavnom, mogućnost postoji, ali najčešće samo kao samofinansirajući student. Ponekad se priznaju neki predmeti (jezici, statistika), ali to je individualno i zavisi od fakulteta. Mnogi savetuju da, ako vam je cilj psihoterapija, možda je bolje i finansijski isplativije upisati direktno master studije (ako ispunjavate uslove) ili čak krenuti na specijalističku edukaciju za psihoterapiju, umesto da počinjete ispočetka. Dugoročno gledano, četiri dodatne godine studiranja predstavljaju veliko ulaganje vremena i odlaganje početka radnog staža.
Međutim, odluka zavisi od vaših ličnih i finansijskih okolnosti. Ako želite temeljno, široko znanje iz svih oblasti psihologije, osnovne studije su nezaobilazne. Razmislite dobro o svim opcijama i konsultujte se sa studentskom službom željenog fakulteta.
Izbor smera i perspektive zapošljavanja
Tokom osnovnih studija, sveobuhvatno se uče različite oblasti: razvojna, socijalna, klinička, radna, kognitivna psihologija i dr. Na master studijama se bira uža specijalizacija. Koji smer je najtraženiji? Industrijska i organizaciona psihologija (često vezana za sektor ljudskih resursa) smatra se najperspektivnijom u privatnom sektoru, sa relativno brzim zapošljavanjem i solidnim platama. Klinička i školska psihologija su zanimljivi pravci, ali zapošljavanje u državnim ustanovama (bolnice, škole) često može biti sporije i otežano zbog manjka otvorenih mesta i, nažalost, nekada zbog potrebe za vezama.
Važno je napomenuti da je za samostalni psihoterapijski rad obavezna dodatna, dugotrajna i skupa edukacija nakon fakulteta, bez obzira na završeni smer. Sam fakultet vas ne osposobljava za terapeutski rad. Takođe, istraživačka psihologija pruža odlične osnove u metodologiji i statistici i otvara vrata akademskoj karijeri ili radu u istraživačkim agencijama.
Mitovi i realnost: Veze, posao i finansije
Na forumima se često može pročitati ogorčenje zbog teškoća pronalaženja posla u struci, posebno u državnim institucijama, gde se navodno ne može proći bez "debele veze" ili novca. Iako su takvi slučajevi nažalost realni, posebno u manjim mestima, nisu univerzalno pravilo. U velikim gradovima, posebno u Beogradu, i u privatnom sektoru (korporacije, hr agencije, privatne klinike) situacija je znatno bolja. Ključ je u upornosti, dobro pripremljenom CV-ju, aktivnom traženju preko LinkedIn-a i specjalizaciji koja je tražena na tržištu.
Finansijska strana studiranja takođe brine mnoge. Ako ne upadnete na budžet, samofinansiranje je ozbiljan izdatak. Međutim, postoji mogućnost da se nakon prve godine, uz odličan prosek, pređe na budžet. Takođe, mnogi studenti kombinuju studije sa poslom, iako je to zahtevno zbog obaveznih vežbi. Ako već imate završen jedan fakultet na budžetu, drugi ćete verovatno morati da plaćate.
Psihoterapijske edukacije: Alternativni put
Za one kojima je primarni cilj psihoterapijski rad, a nemaju osnovne studije psihologije, postoji alternativni put. Mnoge škole za psihoterapiju (geštalt, psihoanaliza, transakciona analiza, kognitivno-bihejvioralna) omogućavaju upis i osobama sa završenim drugim fakultetima (često humanističkog pravca). Uslov je obično polaganje propedevtike - niza ispita iz osnova psihologije koji se polažu na određenim visokoškolskim ustanovama. Ovaj put može biti kraći i finansijski isplativiji od ponovnog upisa osnovnih studija. Edukacija za psihoterapeuta je dugotrajna (4-7 godina), zahteva ličnu terapiju i superviziju, ali vodi ka samostalnoj praksi.
Studiranje u inostranstvu i priznavanje diplome
Diplome državnih filozofskih fakulteta u Srbiji generalno su dobro priznate u inostranstvu za nastavak akademskog obrazovanja (master, doktorat). Međutim, za direktan rad u struci u drugoj zemlji često je potrebna nostrifikacija diplome i dodatni ispiti ili supervidovani staž, što zavisi od propisa svake zemlje. Istraživačka psihologija i psihologija rada često imaju bolje medjunarodne šanse od kliničke, koja je strože regulisana.
Zaključak: Vaš put, vaša odluka
Studiranje psihologije je izazovno, zahteva strpljenje, upornost i kontinuirano učenje. Nije put za svakoga, ali za one sa istinskom željom da razumeju i pomažu, može biti neprocenjivo iskustvo. Ne dozvolite da vas preterani tremaroš ili strah od neuspeha obeshrabre. Budi opuštena i veruj u svoje znanje. Pored čiste logike, na prijemnom i u karijeri, ponekad je potrebna i doza sreće. Budite u toku sa aktuelnim temama, ali bez velike presije. Istražite sve opcije - državne i privatne fakultete, različite smerove, mogućnosti za edukaciju. Dugoročno gledano, vaša posvećenost i rad će doneti plodove. Želimo vam puno sreće na putu.